MUZEJ PČELARSTVA ,,JOVAN ŽIVANOVIĆ SREMSKI KARLOVCI

 

U Sremskim Karlovcima, u porodičnoj kući i prostranom dvorištu sa oko 200 košnica i stotinak sačuvanih predmeta kojima je pčelario njegov deda, Bora Živanović je 1968. godine osnovao mali porodični muzej, jedinstven u našoj zemlji. Izložio je predmete koji se danas zaista retko mogu videti i trudio se da uz zanimljivu priču o njima, zainteresovani posetioci osete miris voska i propolisa iz minulih vremena. Te godine prof. Bogoljub Konstantinović prvi put je doveo studente Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, a tu tradiciju nastavlja prof. Mića Mladenović, koji je ove godine doveo 37. generaciju studenata voćarsko-vinogradarskog i stočarskog smera. Pčelinjak, zajedno sa izložbom, postao je poligon za obuku studenata, na kome su oni mogli sagledati i tradicionalan i moderan način pčelarenja. Na izložbi su im bili dostupni razni tipovi košnica i mnogi predmeti koji su se upotrebljavali prilikom rada oko pčela i pčelinjih proizvoda. I danas se tu nalazi istresaljka iz 1876. godine, parni topionik za vosak iz 1881., dimilice i dr. Najatraktivniji eksponat je svakako košnica u obliku crkve iz (1880). Ona je godinama ukrašavala veliki pčelinjak Jovana Živanovića (1814-1916) ,koga nazivaju ,,ocem racionalnog pčelarstva u nas''.

Mnogi eksponati,dokumenti i knjige pričaju o ovom neobičnom čoveku koji je kroz ceo svoj život preplitao dve sasvim različite nauke-filologiju i pčelarstvo.
Započeo je sa filologijom, tako što je posle završene Srpske velike gimnazije karlovačke, u Beču studirao slavistiku i još tada bio veliki pristalica Vuka Karadžića. U tadašnjim časopisima ,,Javor'' i ,,Danica'' objavljivao je članke u kojima se zalagao za čistotu našeg narodnog jezika. Već od 1865. godine, bio je postavljen za profesora srpskog jezika u Karlovačkoj gimnaziji a potom i Bogosloviji. Za svoje đake napisao je dela: Srpska čitanka, Srpska gramatika i dr.
Jovan Živanović i na polju pčelarstva postiže veoma značajne uspehe, i kao praktičar i kao pisac. Naime, prihvativši teoriju o pčelarstvu, poljskog naučnika Đerzona, on je ovu privrednu granu postavio na modernu, naučnu osnovu. Tako se racionalno pčelarstvo kod nas prmenjuje od osamdesetih godina 19. veka, kada je on počeo da pčelari. Njegov pčelinjak 1907. broji 400 košnica ,,amerikanki'',koje je sam konstuisao. Živanovićeva košnica odigrala je revolucionarnu ulogu u prelasku sa nepokretnog na pokretno saće. U Sremkim Karlovcima je 1896. godine pokrenuo časopis ,,Srpski pčelar'', koji je izlazio sve do Prvog svetskog rata. Napisao je i knjigu ,,Srpski pčelar'' (koja je nedavno ponovo štampana), ,,Srpski rečnik za kovandžije'', ,,O medu'', i druga dela.
Kao veoma aktivan pčelar i filolog, bio je član mnogih uglednih ustanova i društava: Srpske kraljevske akademije u Beogradu, Matice srpske u Novom Sadu, češkog zemaljskog centralnog društva u Bernu i drugih.
Jednim delom, Muzej pčelarstva čine predmeti ovog zaslužnog čoveka, a pošto su tokom proteklih godina, pristizali i novi, koji svedoče o ljudskom bavljenju pčelama kroz istoriju ukazala se potreba za proširenjem stalne izložbe. Nakon smrti Bore Živanovića 1997. godine, i promene vlasnika stare kuće, Skupština opštine Sremski Karlovci pruža podršku muzeju, i traži da se on otvori za širi krug posetilaca, koji žele da upoznaju bogatu prošlost ovog gradića, nekada sedišta srpske kulture i prosvete. Da bi muzej dobio novu zgradu, supruga pok. Bore Živanovića, Vera Živanović, prodaje svoju poslednju nekretninu, i gradnja započinje 2002. godine. Kako početna sredstva nisu bila dovoljna, radovi su tekli zahvaljujući brojnim pojedincima koji su pomogli radom ili donacijama, a ideju je podržao i Pokrajinski sekretarijart za kulturu. Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture je dao idejno rešenje, a Sekretarijat za nauku omogućio razradu glavnog projekta.
U tri prostorije biće izloženi predmeti, koji će pričati priču o osnivaču modernog pčelarst va u nas, prof. Jovanu Živanoviću i pčelarstvu u prošlosti. Vodiće se računa o specifičnosti pojedinih regija i o preglednosti materijala kao i o legendama koje moraju biti jednako čitljive svima - od učenika osnovnih škola, do stručnjaka koji se bave pčelarstvom na naučnoj bazi. Takođe je jedna prostorija predviđena za tehnološku preradu pčelinjih prizvoda.

Nova zgrada Muzeja, smeštenaje u prostrano dvorište sa bujnom vegetacijiom, medonosnim biljkama, među kojima je i evodija koju je zasadila delegacija pčelara iz Budimpešte 1975. godine, povodom proslave stogodišnjice modernog pčelarstva na ovim prostoroma.
Tako se ova ,,botanička bašta'', svojim novim sadržajima polako pretvara u etnopark, jer se tu nalazi ,u brdo, duboko ukopan, skoro 300 godina star, vinski podrum sa buradima i predmetima za preradu grožđa i proizvodnju vina. Malo se zna da su se sve generacije porodice Živanović bavile vinogradarstvom i vinarstvom, a u istorijskoj enološkoj literaturi, pominju se poznati proizvođači i izvoznici vina, posebno kada su u pitanju specijalna desertna vina kao što su auzbruh i bermet. Ona su našla svoje mesto u trdiciji karlovačkih vina, koja su se pila na dvorovima Pešte i Beča, a stizala su i do Njujorka. Zato je u planu izrada prostora kraj laguma u kome će biti izloženi predmeti koji se odnose na ovu delatnost. Enterijer porodične kuće, stare preko 200 godina, dobrotom novog vlasnika, biće uređen tako, kako je izgledao u 19. veku kada je živeo Jovan Živanović i biće takođe dostupan posetiocima, a monumentalni podrum ispod kuće, biće uređen u prostor za predavanja i prezentacije proizvoda i knjiga.
Pošto je posetilaca sve više, i prostrani park postaje sve tešnji, broj košnica je sve manji, a pčelinjak je izmešten tamo gde ga je 1875. godine, na porodičnom imanju Matej, osnovao Jovan Živanović. Danas je nezamislivo pčelariti na mestu do koga ne vodi asvaltni put.
Na žalost, pravog puta još uvek nema, pa je i njegova izgradnja jedan od važnijih zadataka.
Bogatstvo i značaj sadržaja kulturnog i prirodnog nasleđa, njihovo prožimanje i velika za interesovanost ljudi, kako kod nas, tako i u inostranstvu, stvorili su mogućnost za postojać nje ove vrste etnoparka, veoma značajnog za Sremske Karlovce, i njegove tradicije srpskog naroda.

Žarko Živanović
Sremski Karlovci

 

OSVEĆENJE MUZEJA PČELARSTVA
,,PROF. JOVAN ŽIVANOVIĆ''
SREMSKI KARLOVCI

 

Tog četvrtka, pred sam kraj miholjskog leta, dana uoči velike srpske slave, Svete Petke, 26. X. 2006. godine, tog prelepog sunčanog popodneva, pod senkom kestena, koji pamti neka druga, davna vremena, sastali se prijatelji, pčelari, stari i sadašnji, gospodina Žarka Živanovića, praunuka profesora Jovana.
Okupiše se da u miru, porodičnog zdanja, u Sremskim Karlovcima, uveličaju, osvećenje Muzeja pčelarstva ,,Prof. Jovan Živanović''.
Osvećenje je obavio, protojerej stavrofor, gospodin Dušan Petrović, rektor Srpske pravoslavne bogoslovije ,,Sveti Arsenije'' u Sremskim Karlovacima.
U organizaciji svečanosti učestvovali su Bogoslovija, Žarko i Borivoj Živanović (praunuk i čukununik Jovana Živanovića) s porodicom i D. P. ,,Jovan Živanović'' Novi Sad sa predsednikom dipl. ing. Dušanom Vorgićem.
Svečanosti su prisustvovali: predstavnici opštine Novi Sad sa Predsednikom Skupštine Zoranom Vučevićem, doajenom pčelarstva i počasnim članom Društva, dr Lukom Kolarevićem, članovima porodice Živanović sa gospođom Verom (suprugom pok. Bore Živanovića), predsednikom SPOS-a dipl. ing. Živoslavom Stojanovićem i jednim brojem članova Izvršnog odbora D. P. ,,Jovan Živanović''.
Posle obreda rektror Bogoslovije Dušan Petrović pozdravio je goste i zahvalio prisutnima što su uveličali ovaj svečani čin i pozvao ih na dalju saradnju. Tom prilikom govorio je o želji pok. Bore Živanovića i članova porodice da pčelarsku tradiciju sačuvaju za nova pokolenja, što je i učinjeno.
Nakon osvećenja održan je sastanak sa pokroviteljima i donatorima ,,Festivala meda'' 2006. god. Zaključeno je da je Festival uspešno završen sa svim manifestacijama i da ga treba ubuduće podržavati kao ustaljenu tradiciju i potrebu Novog Sada, njegovih pčelara i konzumenata pčelinjih proizvoda.
Na kraju je predsednik društva pčelara Dušan Vorgić podelio zahvalnice predstavnicima Grada, Gradskog veća i uprava za ekologiju, privredu, zaštitu životne sredine i turizma, čime je završena ova svečanost.
Na veliku žalost pčelara toga dana je u selu Kupinovo, sahranjen veliki srpski pčelar Ivan Vener pa su na sahranu otišli mnogi članovi Društva sa predsednikom SPOS-a.

Velimir Laličić

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   
 
   
Copyright © 2006 - Redesign 2010 - All rights reserved Drustvo pcelara ,,Jovan Zivanović'' Novi Sad