SVE KRALJICE MEDA

 

Jedino u Novom Sadu proglašava se Kraljica meda i po tome se novosadski Festival razlikuje od ostalih. Namera organizatora je bila da ukaže na značaj žene u pčelarstvu na činjenicu da bez nje i porodice nema uspešnog pčelarenja. Kao što matica drži čitavu pčelinju zajednicu na okupu, tako i žena drži porodicu.

Sve dosadašnje Kraljice meda koje su tu titulu ponele iz Novog Sada potiču iz uglednih i uspešnih pčelarskih porodica. Svoju Humanost dokazale su poklanjajući po 150 kilograma meda onima kojima je bio najpotrebniji i doneo im najviše radosti. Dečjem selu u Sremskoj Kamenici, Domu za decu ometenu u razvoju u Veterniku, mališanima u Dečjoj bolnici i predškolskoj ustanovi Radosno detinjstvo, kao i Gerontološkom centru Novi Sad. Pomogle su zasnivanje fabrike meda - pčelinjaka u manastiru Kovilj, Poljoprivrednoj školi sa domom učenika u Futogu, Domu za decu ometenu u razvoju u Veterniku, Karlovačkoj bogosloviji...

Ovo je prilika da mlađe upoznamo, a starije podsetimo na dosadašnje Kraljice meda.

Marija Hunjadi

Prva je bila 1996. godine Marija Hunjadi iz Petrovaradina. Uz supruga Vladu pčelarstvom se bavi više od tri decenije i ušla je gotovo u sve njegove tajne. Imaju na kamionu i prikolici više od 300 košnica koje sele na gotovo sve medonosne paše širom Vojvodine i Srbije, od Begeja do Drine. Kvalitetnim pčelinjim proizvodima, osvajaju svakog potrošača.

Druga je bila Milanka Vorgić, novinarka koja je svojim prilozima na talasima Radio Novog Sada i TV ekranima približila svima, posebno potrošačima, pčele i njihove proizvode. Autor je mnogih članaka i priloga o pčelarstvu, pokretač TV emisije ,,Medeno srce“. Uređivala je emisije ,,Pčeli u čast, medu u slast“ u kojima su obrađivane vrlo interesantne teme vezane za pčelarstvo. Učestvovala u organizaciji ,,Festivala meda“, bila član redakcije i u kraćem periodu, glavni urednik časopisa ,,Pčelar“. Pčelarstvom se bavi od 1988. godine, i uz supruga Dušana sele pčele na paše na Cer i Sokolske planine, i aktivni su učesnici na pčelarskim manifestacijama.

Milanka Vorgić
Snežana Bugarski

 

Treća Kraljica meda postala je Snežana Bugarski iz Bačkog Petrovog Sela. Pčele je zavolela nakon udaje, dolaskom u kuću Bugarskih i sa svojim suprugom Branislavom nastavila porodičnu tradiciju. Poseduju preko 200 košnica. Pčelare po Fruškoj Gori i Banatu

Biljana Sarić iz Kragujevca bila je četvrta Kraljica meda. Ona je nakon udaje za Stanka, stekla prva pčelarska iskustva. U porodici Sarić postoji skoro stogodišnja tradicija bavljenja pčelarstvom, i njenim dolaskom, porodica je dobila ravnopravnog člana koji radi sve poslove vezane za pčelarstvo. Sa suprugom redovno posećuje pčelinje paše, seleći se širom Srbije i Vojvodine. Primetni su na svim pčelarskim izložbama na kojima se pojave, a prisutni su gotovo na svima.

Biljana Sarić
Snežana Trailović

 

Peta Kraljica meda Snežana Trailović iz sela Dobrnje kod Petrovca na Mlavi, pčelari sa mužem Momčilom i sinovima Vladanom i Goranom. Imaju oko 240 košnica, i tri kamiona sa košnivama, koje sele od Homolja do Fruške gore, i širom Vojvodine. Godišnje priozvedu 16 tona meda. Ova porodica živi od pčelarstva i za pčelarstvo.

Pčelinjak šeste Kraljice meda Gordane Kocić iz Leskovca i njenog muža Vase, ubraja se među najsavremenije u zemlji. Aktivno se bavi pčelarstvom od svoje 18. godine. Pčele sele tamo gde je priroda najčistija, do Gdreličke klisure i Vlaseničkog jezera. Najviše proizvode bagremov i livadski med.

Marija Periškić iz Bačkog Monoštora, sedma je Kraljica meda, pčelarstvom se počela baviti od 1972. godine izdvaja se po znanju, umenju i rezultatima u proizvodnji meda. Radi uz muža Ivana i sinove Ivicu i Željka sa njihovim porodicama u ,,fabrici meda'' sa gotovo 400 košnica. Ova porodica može se videti u mnogim krajevima sa svojim putujućim košnicama.

Marija Periškić
Ranica Milojković

Osmu Kraljicu meda, Ranicu Milojković, nastavnicu muzičke kulture u Petrovcu na Mlavi, na ,,slatki'' put je dovela mala prosvetna plata i duga porodična tradicija. Kao desetogodišnja devojčica zainteresovala se za pčele, odnosno preko 30 godina se bavi pčelarstvom. Tradiciju pčelarenja je preuzela od roditelja, majke Svetlane (Mire) , koja potiče iz pčelarske porodice i oca Miloša, koji se pčelarstvom bave preko 40 godina, a preko dede, porodično pčelarenje je i preko 70 godina. Imaju porodičnu pčelarsku farmu sa 400 košnica na porodičnom imanju u Kamenovu. Suprug Miroslav, takođe prosvetni radnik, pomaže u pčelarenju, a Ranica redi sve poslove, a naročito se posvetila proizvodnji matičnog mleča. Pčelari na Homoljskim planinama i u Vojvodini. Za ,,Kraljicu meda“ u Novom Sadu proglašena je 2003. godine.

Biljana Radojčić iz Šida, deveta je Kraljica meda. U porodici Radojčić, uz supruga Branislava, tradicija pčelarstva je preko trideset godina. Pčelinjaci sa oko 450 košnica smešteni su u Batrovcima i Berkasovu, na obroncima Fruške gore. Svekar Slavko Radojčić usavršio je tehniku sakupljanja polena, te je ova porodica od osamdesetih godina poznata po proizvodnji poliflornog polena.
Biljana se rado seća svog prvog kontakta sa pčelama, bliski susret - poljubac u oko kada je proverila imunitet i alergiju. To je nije pokolebalo da se bavi pčelarstvom te je danas usmerena na sve poslove i u pčelinjaku i kod kuće na pripremi pčelinjih proizvoda za tržište. Prisutni su na svim većim pčelarskim manifestacijama a u svemu tome pomažu im deca

 

Titulu desete Kraljice meda ponela je novosađanka Danica Popić (1934 - 2009), koja se sa suprugom Anđelkom gotovo 50 godina bavila pčelarstvom. Jedna je od retkih pčelarki, koja je samostalno otvarala košnice i obavljala sve pčelarske radove koji zahtevaju mnogo znanja i umešnosti. Pčelarila je sa suprugom Anđelkom, seleći pčele po Vojvodini, Srbiji i Hrvatskoj (Lika).

Danica Popić
Gordana Milosavljević

Jedanaesta Kraljica meda je gospođa Gordana Milosavljević iz Zrenjanina koja je poklonila 150 kg meda, najmlađim novosađanima. Sa suprugom Miladinom se 1992. godine počinje baviti pčelarstvom. Povećavajući broj košnica prelaze u profesionalne pčelare. Sada imaju oko 200 košnica koje sele po Vojvodini. Ovu laskavu titulu, ponela je za svoj dugogodišnji uspešan rad u pčelarstvu. Zahvaljujući se, ona je istakla da je ovo priznanje za ,,ženski rad'', jer su u pčelarstvu muškarci brojniji, ali je veliki značaj i nezamenljiva uloga žena u pčelarstvu.

Kao i na svakom festivalu meda tako i na ovom, 2007. godine, Društvo pčelara ,,Jovan Živanović'' (organizator festivala) proglasilo je kraljicu meda. Laskavu titulu i obavezu da uvek i na svakom mestu predstavlja sve žene koje su deo života posvetile ovom zahtevnom i lepom zanimanju pripala je Svetlani Majstorović, pčelarki iz Novog Sada koja sa svojim suprugom Milanom, od prvog dana njihovog jedanaestogodišnjeg pčelarskog staža, ravnopravno, rame uz rame, obavlja sve poslove u porodičnom pčelinjaku. U poslednjih nekoliko godina u pčelinjaku imaju više od 100 društava (2007. godine zazimljeno je oko 150). Pčele sele na Cer, u okolinu Osečine, na Frušku Goru, Banat, Bačku... a pčelinjak je stacioniran u Sremu. Pčelare sa LR i AŽ košnicama, specijalno ugrađenim u kamion. Proizvode pretežno med - uglavnom monoflorni, a ostale pčelinje proizvode u manjem ili znatno manjem obimu. Ćerke Milana i Jelena, pomažu im u pčelinjaku.

 
Svetlana Majstorović
Ilonka Balint

 

Za Kraljicu meda 2008. godine, izabrana je gospođa Ilonka Balint iz Mužlje kod Zrenjanina, iza koje stoji bogato iskustvo i preko 30 godina pčelarenja. Ona zajedno i ravnopravno sa suprugom Janošem, profesionalnim pčelarom, pčelari na pčelinjaku od 250 košnica.

Živanka Stefanović Rajka14. ,,Kraljica Festivala meda Novi Sad 2009“. Ovu laskavu titulu za 2009. godinu ponela je, s punim pravom, profesionalna pčelarka, Živanka Stevanović-Rajka iz Beograda. Rajka pčelari sa 50-60 Dadan-Blatovih košnica više od 10 godina. Nakon treće godine pčelarenja postala je alergična na pčelinji otrov, što jednom prilikom u malo nije platila glavom. Međutim, ova pčelarka, nije ni pomišljala da napusti pčelarstvo. Na protiv. Da li je onda potrebno govoriti o tome da Rajka sve poslove na pčelinjaku, od pregleda, preko proizvodnje matica, vrcanja pa do plasmana meda, obavlja u glavnom sama. Suprug je zaposlen, pa pomaže Rajki kad može. Pčelinjak je stacioniran u podnožju Malog Jastrebca, pored Ibarske banje, a drugi deo seli na Rudnik.

Nataša Radić

Nataša Radić, 15. ,,Kraljica meda“ ,,Festivala meda Novi Sad 2010.“ Nataša je u pčelarstvu od detinjstva, odrastala je uz pčele i med. Tada je sa bratom pomagala roditeljima prilikom vrcanja meda. Porodica Radić se bavi pčelarstvom od 1985. godine. Pčelare sa devedeset košnica, a sedište pčelarske farme je u Šimanovcima. Sakupljaju livadski, bagremov, suncokretov, šumski i lipov med. Pored meda proizvode i polen i propolis, prave  razne voćne koktele (voće u medu), dok Nataša peče ukusne medenjake i pokušavaju da med plasiraju na jedan drugačiji način, kao sirovinu za proizvod koji je već poznat kao ,,Natašin Medenjak''.

I ove godine, po tradiciji, proglašena je16. „Kraljica meda“. Ovaj put, uglednu titulu ponela je gospođa Koviljka Jovanović iz Požarevca, čija se porodica bavi pčelarstvom već trideset godina.
Započeli su pčelarsku karijeru sa 20 košnica, a nakon ukazanog poverenja mnogobrojnih potrošača i osvajanja raznih priznanja i diploma na brojnom sajmovima i izložbama meda za doprinos pčelarstvu, proširili su pčelinjak na 200 AŽ košnica razmeštenih na tri lokacije: Miroč planina, Homoljske planine i Đerdapska klisura.
Danas poseduju i objekat za vrcanje, pakovanje i skladištenje meda, koji ispunjava sve veterinarsko-sanitarne uslove, što je potvrdilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede republike Srbije – Uprava za veterinu.

     
 
 
     
     

Titulu 17. Kraljica meda dodeljena je Olgi Vladisavljević iz Zabrđa kod Petrovca na Mlavi.
Porodično pčelarstvo „Vladisavljević“, Olge i Dragana Vladisavljevića bavi se aktivnim pčelarstvom od 1980. godine. Više generacija pčelari sa više od 200 pčelinjih društava i sele se na više pčelinjih paša.
Počev od bagrema u njihovom kraju u podnožju predivnih Homoljskih planina, gde ostaju sa većim brojem košnica do kraja sezone, a sa manjim delom prelaze na Frušku Goru, na lipu, i na kraju na suncokretovu pašu u Banat.
Porodično pčelarsko domaćinstvo Dragana i Olge Vladisavljević nudi kvalitetne pčelinje proizvide, koji potiču iz netaknute prirodeHomoljskih planina.
Pčelinja društva su im smeštena u LR i AŽ košnicama, a u pripremi im je još jedno vozilo od 60 AŽ košnica za sledeću godinu za proširenje pčelinjaka.

 
 
   
       

Tekstovi:
Milanka Vorgić
Željko Vuletić
Aleksandra Mihajlović
Vesna Bjelić

 
 
 
 
 
 
 
   
 
 
 
 
 
 
   
 
Copyright © 2006 - Redesign 2010 - All rights reserved Drustvo pcelara ,,Jovan Zivanović'' Novi Sad